Kako da učinim svoj ormar povoljnijim za klimu?

Poljoprivredna škola iz Bača, u okviru Učenja zalaganjem u zajednici opredelila se za realizaciju projekta pod nazivom “Kako da učinim svoj ormar povoljnijim za klimu” i kao krajnji proizvod izradi ekolingivistički rečnik.

Ekolingivistika je mlada disciplina koja se bavi značenjem reči u ekološkom kontekstu.
Projektne aktivnosti su podrazumevale najpre radionicu “Priče koje živimo” u sklopu koje se inicijatorka projekta, profesorka srpskog jezika i književnosti, upoznala sa navikama učenika u vezi kupovine garderobe. Putem aplikacije mentimetar, učenici su odgovorili na pitanja poput: Koliko farmerica imaju u ormaru? Koji brend odeće najčešće kupuju? Da li pri kupovini vode računo o ceni, brendu ili nečemu drugom?
Otkriveno je da učenici najviše kupuju brendove koji nisu društveno odgovorne kompanije, niti kompanije koje recikliraju i da najčešće nose jedne farmerke, dok ih u ormaru imaju više od pet.

Shodno dobijenim rezultatima, projekat se usmerio na upoznavanje učenika o tome kako da svojim ponašanjem doprinesu poboljašnju klime na planeti. Na časovima srpskog jezika i književnosti, učenici su analizirali tekstove iz medija poput Klima na planeti se menja, a uzrok tome su ljudi, i određenim rečima tražili sinonime, antonime i povezivali ih sa ekološkom perspektivom. U okviru radionice rešavanja problema, učenici su metodom barinstorminga davali svoje ideje za prevazilaženje ekoloških problema.
Radionica karijernog vođenja i savetovanja podstaklo ih je da zamisle koja će biti zanimanja budućnosti, a tiču se zaštite životne sredine, mode i očuvanja planete.

Polazište projekta predstavlja današnje stanje prekomerne potrošnje, nagomilavanje otpada i nejednakosti među ljudima, te se želelo doprineti ekološkom osvešćenju. Projekat je podstakao učenike da iz svog ormara izdvoje stvari koje više ne nose, daruju ih onima kojima su potrebnije kao i da ispitaju svoje navike i motive za kupovinu prekomernih količina garderobe.

Slogan projekta glasio je “Pogled promeni, planeti se okreni”.
Na završnom događaju, žiri je odabrao pobedničke timove koji su se istakli svojim idejama o tome kako da svoj orman učine povljnijim za klimu. Učenici su u timovima napravili razne upotrebne i ukrasne predmete i bili kreativni u načinima da promene pogled na široku potrošnju i modne trendove u korist planete i tako stvore nove priče po kojima će živeti.



Bajka o labudu

Ekološka predškolska ustanova “Stonogica” iz Sremske Mitrovice realizovala je projekat Učenja zalaganjem u zajednici pod nazivom “Bajka o labudu”.  Objekat ustanove se graniči sa malim jezerom, prirodnim staništem mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Projektna ideja se javila kada su dva labuda doplivala do obale jezera. Najpre, zahvaljujući njihovom dolasku, deca su iskustveno učila i stekla saznanja o veličini, izgledu i ponašanju ovih ptica. Sticala su znanja i o tome zašto spadaju u ptice selice, odakle su doletele tokom proleća i gde će se odseliti tokom jeseni.

Nakon izleganja šest labudića, deca su imala priliku da prate njihovo odrastanje, brigu roditelja o mladuncima i izgled i veličinu mladunaca. U narednom periodu, došlo je do toga da su preživela samo dva mladunca i majka, a deca su imala mogućnost da shvate lanac ishrane i da lakše razumeju zašto je lisica usmrtila male labudiće. Ubrzo, na jezeru je uočeno samo jedno mladunče, dok su majka i drugo mladunče odleteli. Dalji razvoj projekta bio je usmeren na saznanja o tome zašto je majka ostavila jedno mladunče, a odletela sa drugim.
Određeni ciljevi projekta su bili: razvijanje svesti kod dece kako mogu pomoći ugroženoj životinjskoj vrsti, da deca uoče problem i da pronađu njegovo rešenje, dobiju informacije  na koji način se u zimskom periodu labud hrani i angažuju se oko prikupljanja hrane.

U okviru projekta, predsednik ruralnog udruženja “Sova”, vlasnika vrta ptica iz neposredne blizine, kao i biolog, deci su prenosili iskustva i znanja koja se tiču ptica. Zahvaljujući “Bajci o labudu” deca ove predškoslke ustanove su stekla iskustvo više , naučili o važnosti brige o životinjama u neposrednoj okolini i sigurno stekli ljubav prema pticama!


Staro za novo – tabure

OŠ “Dr Đorđe Joanović” iz Novog Miloševa sprovela je projekat Učenja zalaganjem u zajednici pod nazivom “Staro za novo – tabure”. Cilj projekta je bio da se koturi kalemova koji su ostali od kablova za internet iskoriste za novu namenu, te da se od njih naprave upotrebni predmet za sedenje – tabure.

U projektu su učestvovali učenici 7. i 8. razreda osnovne škole zajedno sa 4 nastavnika, školskim majstorom, vlasnikom tapetarske radnje i partnerima i saradnicima iz lokalne zajednice.
Projektna ideja nastala je usled nedostatka stolica za sedenje tokom odmora između časova u holu škole i školskoj biblioteci. Zbog sprovođenja internet mreže u školi, ostao je veliki broj kalema (dimenzija 45×40)  oko kojih su bili namotani kablovi, ali su se nakon toga sačuvali za novu svrhu. Aktivnosti projekta su se sprovele u kabinetu za nastavu biologije i hemije, gde su učenici koristeći potreban alati i materijal realizovali sledeće aktivnosti: Oni su najpre ofarbali koturove kalema, zatim ocrtali konture na sunđeru za tapaciranje i isekli ga, lepili i heftali sunđer za sedalni deo, crtali i sekli konture na materijalu za tapaciranje, ujednačeno i pravilno zatezali materijal.

Ovim projektom postignute su promene u lokalnoj zajednici u smeru očuvanja životne sredine, uštede energije i novčanih sredstava. Učenicima i građanima je ukazano na važnost reciklaže i mogućnosti ponovne upotrebe starih predmeta.

Obrazovni ciljevi koji su postignuti jesu razvoj kreativnih osobina učenika, razvijanje manuelnih veština (farbanje, krojenje heftanje, lepljenje, sečenje) ali i ukazivanje na zanatske poslove kao i hobi zanimanja.

Kutak za mentalnu higijenu mladih

Medicinska škola “7 April” iz Novog Sada i ove godine je sprovela projekat Učenja zalaganjem u zajednici. Projekat je nosio  naziv “Kutak za mentalnu higijenu mladih” i imao je za cilj da predstavi glavne karakteristike oboljenja u adolescentskom periodu, upozna ciljne grupe sa tehnikama i metodama prevencije, demistifikuje mentalna oboljenja i pomogne mladima da se nose sa novonastalim mentalnim izazovima usled globalne pandemije.

Projekat se realizovao na dva načina – uživo, sprovođenjem vršnjačke edukacije učenika, online – sprovođenje vršnjačke edukacije učenika osnovnih škola koje nisu obuhvaćene edukacijom uživo. Vršnjačka edukacija uživo se sprovodila u sklopu vannastavnih aktivnosti, u prisustvu nastavnika/pedagoga škole, a online vršnjačka edukacija putem odabrane online platforme u sklopu blok nastave Zdravstvene nege psihijatrijskih bolesnika.

Učenici su kroz projektne aktivnosti savladavali gradivo različitih nastavnih predmeta – psihijatrije, zdravstvene nege psihijatirjskih bolesnika, zdravstvene psihologije, higijene i zdravstvenog vaspitanja, medicinske etike i farmakologije.

Teme predavanja bile su određene pomoću online ankete koju su učenici kreirali u cilju dobijanja informacija o tome koji su najčešći mentalni problemi mladih.
Na osnovu analize rezultata, odabrane su teme koje su se najviše isticale i njima je tokom vršnjačke edukacije posvećena posebna pažnja, vodeći računa da se izlaganje prilagodi učenicima osnovnih škola, a samim tim i učenicima srednjih škola koji nisu upoznati sa terminologijom.

Vršnjačke edukacije su održane u tri osnovne škole u Novom Sadu, a prisustvovale je ukupno 10 odeljenja učenika osmog razreda.

Završna proslava organizovana je 21. 12. 2021. u svečanoj sali Medicinske škole uz prisustvo svih učenika i nastavnika uključenih u projekat, kao i predstavnika Kolping Društva Srbije.